Vlade članica EU pripremaju propise prema kojima bi internetski i mobilni operateri bili dužni čuvati detaljnije podatke o svojim korisnicima, što trenutačno ne čine.
Europske vlade te propise sastavljaju po direktivi EU, prema kojoj bi do kraja 2009. trebale donijeti zakone o arhiviranju podataka o korištenju mobilnih i internetskih servisa.
Njemačka i Nizozemska ovu bi direktivu željele iskoristiti na restriktivan način kada je u pitanju korištenje suvremenih tehnologija.
Njemačko ministarstvo pravosuđa planira onemogućiti anonimno korištenje elektroničke pošte zabranom kreiranja e-mail sandučića koji bi se vodili pod izmišljenim imenom.
Korisnici bi mogli kreirati e-mail sandučiće pod pseudonimom, ali bi tvrtke kod kojih su kreirani morale čuvati podatak o njihovu pravom identitetu.
Nizozemsko pravosuđe želi da mobilni operateri u bazama o svakom ostvarenom telefonskom pozivu čuvaju i podatak o tome gdje se točno u trenutku razgovora nalazio korisnik mobitela.
Ova, za očuvanje privatnosti prilično upitna regula, opravdava se - borbom protiv terorizma. Nakon bombaških napada u Madridu i Londonu, naime, prema nekim europskim vladama, potrebno je sastavljati i čuvati detaljnije baze podataka o korištenju telekomunikacijskih mreža, koje su, tobože, učinkovito oružje protiv takvih pojava.
To bi između ostalog moglo dovesti do ukidanja anonimnosti korisnika prepaid kartica.
Direktiva Europske unije doista članicama nalaže da ozakone čuvanje podataka o korištenju mobilnih mreža. No, pojedinim vladama pušteno je na volju da procijene koliko će dugo mobilni operateri biti dužni čuvati te podatke, uz uvjet da to mora biti između šest mjeseci i dvije godine. Ne nalaže im se i obveza čuvanja informacije o lokaciji korisnika.
Njemački nacrt zakona donosi propis o obveznom čuvanju podataka 6 mjeseci, Španjolci su se odlučili za punu godinu, a najstroži su Nizozemci, koji predlažu arhiviranje podataka u trajanju od 18 mjeseci.