Hrvatska Agencija za Paranormalne Pojave
 
HomeHome  PortalPortal  CalendarCalendar  GalleryGallery  FAQFAQ  SearchSearch  RegisterRegister  Log inLog in  
Forum Worth
happ.forumotion.com-Google pagerank and Worth

Share | 
 

 Megalitska arhitektura

Go down 
AuthorMessage
fraktal

avatar

Number of posts : 235
Registration date : 2009-03-03

PostSubject: Megalitska arhitektura   Tue Apr 20, 2010 2:22 pm

Megaliti - divovski tragovi drevne prošlosti*
9.3.2010Goran Majetić

Do pred desetak godina Hrvatska i susjedne zemlje nisu bile ucrtane u zemljovide megalitske civilizacije. Megalitska kultura ovih krajeva još je uvijek poprilična nepoznanica čak i arheolozima, povjesničarima i drugim stručnjacima, ali za nju raste zanimanje domaće i svjetske javnosti. Spoznaje o prisustvu malobrojnih megalitskih građevina većinom šire pojedinci okrenuti duhovnoj znanosti. Skrivene snage duha, kao oruđa neopipljive stvarnosti, (iznova) otkrivaju i prožimaju se s uzvišenom ljepotom i tajanstvenošću tvarnog svijeta predstavljenog "divovskim" djelima sazdanim iz kamenih blokova.
Kameni krug na brežuljku Mali Sveti Anđeo nedaleko Poreča jedini je (...)

Kameni krug na brežuljku Mali Sveti Anđeo nedaleko Poreča jedini je poznati megalitski krug (kromlek) u Hrvatskoj, koji je služio za astronomska promatranja
(izvor: wikipedia.org)

Naziv megaliti označava općenito građevine podignute od velikog kamenja. Potječe od starogrčkih riječi megas - velik i litos - kamen. Današnje značenje riječi megalit dao je francuski lingvist, matematičar i enciklopedist Pierre Athanase Larousse 1867. godine. Većina megalita potječe iz ranog kamenog ili kasnog brončanog doba. Pod megalitima većina znanstvenika podrazumijeva menhire, dolmene, kromleke i "natkrivene ulice", no i dio utvrda građen je od tzv. megalitskih zidina, odnosno opasane su bedemima i kulama sagrađenim barem dijelom od kamenih blokova koji dimenzijama spadaju u megalite. I druge građevine, poput grobnica, hramova, piramida... mogu, a često i jedu sazdane od megalita. Pri tome treba razlikovati razdoblje megalitske civilizacije, koje službena povijest smješta u 5-1. tisućljeće prije nove ere, i samu megalitsku gradnju koja ponegdje izlazi iz tih vremenskih okvira, kako dublje u nepoznatu prošlost Zemlje, tako i kao nasljeđe prisutno gotovo sve do današnjice.
Megalitske građevine još uvijek u Hrvatskoj nisu odveć zanimljive (...)

Megalitske građevine još uvijek u Hrvatskoj nisu odveć zanimljive arheolozima, ali zato tragatelji za duhovnim i turisti uživaju u osami kamenih zdanja u prirodnom okruženju.
(izvor: wikipedia.org)
"Veliko kamenje" širom svijeta

"Velikog kamenja" ima doslovce širom svijeta; do sada su megaliti pronađeni na svim kontinentima osim na Antartici. No, u pisanim izvorima najčešće se spominju (samo) oni u Europi, a od njih opet pretežito megaliti u Francuskoj i Engleskoj, gdje ih je zabilježeno najviše. Vrijedno je, međutim, znati da jednako zadivljujućih megalita ima, primjerice, i u ostatku Europe, u Aziji, Africi... Megaliti, primjerice u obliku divovskih zidina, prisutni su uvelike i u Južnoj i srednjoj Americi. U Europi ih nalazimo podosta i u Škotskoj, Irskoj, Švedskoj, Danskoj, Belgiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Portugalu, Rusiji, Ukrajini, Malti, Italiji... Kako vrijeme prolazi sve se više megalita pronalazi u srednjoj i istočnoj Europi i na Sredozemlju. Ustvari, oni su i tu već tisućama godina, ali mnogi sve donedavno nisu kao takvi prepoznati od stručne javnosti, ali niti od "običnih" građana. Znanje se očito širi, netko bi dodao i svijest o postojanju jedne, u najmanju ruku, sveuropske, pa i svjetske megalitske civilizacije.
Četverougaona kamena kula Tor iznad Jelse na Hvaru, sagrađena još u (...)

Četverougaona kamena kula Tor iznad Jelse na Hvaru, sagrađena još u doba Ilira, također u temeljima ima megalitske blokove.
(izvor: wikipedia.org)

U "starom svijetu" postoje četiri temeljne vrste megalitskih građevina: menhiri, dolmeni, kromleci i "allees couvertes". Četvrti, prema francuskoj složenici, označavaju "natkrivene ulice" i rjeđe ih se nalazi, dok su prve tri vrste zastupljene posvuda i u velikom broju. Ukupan broj megalita kreće se u svjetskim razmjerima u desecima tisuća, no pri tome traba imati na umu da su mnogi od njih posve ili djelomično uništeni. Nazivi menhir, dolmen i kromleh potječu iz bretonskog (keltskog) jezika. Menhir označava "dugi kamen", koji se u pravilu uspravno uzdiže iz tla. Menhiri su visoki i do 20 metara, a teški od nekoliko tona do nekoliko stotina tona. Često ih se može naći u nizu ili više usporednih nizova. Dolmeni su "kameni stolovi", sastavljeni najčešće od tri kamena od kojih je treći, nerijetko u obliku ploče, vodoravno položen na dvije "noge". I dolmeni se u pravilu nalaze u grupama. Mnogi dolmeni u zapadnoj Europi nekoć su bili dijelom zemljanih humaka (tumula). Kromleci ili "kružna mjesta" su nizovi ili grupe menhira i dolmena koji su postavljeni tako da zatvaraju krug, elipsu ili neki drugu nepravilnu kružnu površinu.
Unutar kamenih gomila i u Hrvatskoj, kao primjerice u okolici (...)

Unutar kamenih gomila i u Hrvatskoj, kao primjerice u okolici Imotskog, moguće je ponegdje pronaći megalite koji su prije uništenja tumula vjerovatno bili sastavnim dijelom dolmena - nadgrobnog "kamenog stola".
(izvor: Borovci.blog.hr)
Zadivljujuća zdanja Stonehengea i Carnaca

Kao i menhiri, i pojedini dolmeni i kromleci su uistinu velikih razmjera. Najpoznatiji menhiri su oni iz Carnaca u sjeverozapadnoj Fracuskoj (pokrajina Bretanja), a najpoznatiji kromleh he Stonehenge u Engleskoj. No, rasprostranjenosti i veličina nisu jedino što zadivljuje kod megalita. Još više je to njihova tajanstvenost, koja proizlazi iz činjenice da se unatoč trudu brojnih znanstvenika i drugih istraživača vrlo malo toga zna o njihovim graditeljima, razlozima i svrsi gradnje. Doba gradnje megalitskih građevina naziva se megalitska civilizacija i uglavnom se za područje Europe uzima da je trajala od 4000. do 1000. godine prije nove ere. Za neke megalite izvan Europe smatra se da su još drevniji, primjerice u afričkoj pustinji Sahari je starost jednog megalitskog hrama procijenjena na gotovo 5000. godina prije nove ere. Pri tome je posebno zadivljujuće da su megaliti koji se smatraju najstarijima ujedno i najveći. Već sama ta činjenica proturječi uvriježenoj povijesnoj nauci po kojoj što idemo dublje u prošlost nailazimo na sve zaostalija društva. Megalitska ostavština nas, naprotiv, uči da je ogromne kamene blokove u pravilne nizove ili geometrijske likove, nerijetko pravilno astronomski usmjerene, mogla podizati samo napredna civilizacija. Sve više je onih, poput otkrivača i istraživača, pretpovijesnih piramida, tunela i tumula u središnjoj Bosni, dr. Semira Osmanagića, koji prikupljaju dokaze koji ukazuju da začeci megalitske gradnje sežu i preko 10.000 i više godina u prošlost. O nekim od tih znanstveno utemeljenih potvrda već se pisalo proteklih godina u Svjetlosti.
Na otočiću Sveta Marija na velikom jezeru na otoku Mljetu 2006. je (...)

Na otočiću Sveta Marija na velikom jezeru na otoku Mljetu 2006. je prigodom obnove samostana i crkve iz 12. stoljeća otkriven nekadašnji obrambeni ilirski megalitski zid.
(foto: Goran Majetić)

Još zagonetnijom se čini namjena tih velikih zdanja. Za pojedine od njih je utvrđeno da su služile (i) kao grobnice, spomenici, opservatoriji, (sunčevi) satovi, kalendari, olatari, hramovi. No o ulozi (ili ulogama) većine megalita se i dalje ne zna ništa. Postoje tek naznake da su ispunjavali bar neku od navedenih svrha. Isto je tako moguće da im se uloga tijekom povijesti mijenjala. Neki menhiri, primjerice, najvjerovatnije su tijekom tisućljeća pretvoreni u umjetnička djela, stupove ljudskog obličja. Čemu su, međutim, provotno služili nije poznato, dok su danas neprijeporno veliki mamac za turiste i istraživače.
Tajne megalita i u jugoistočnoj Europi

Megalita ima gotovo posvuda u svijetu, katkada i u područjima gdje u blizini nema kamena (!), no ima li ih i u Hrvatskoj? Svakako, iako ih nema puno, a i odlikuju se nekim posebnostima. Također, za njih zna vrlo malo ljudi (i to manje u Hrvatskoj, nego li primjerice u zapadnoj Europi), većinom su u dosta lošem stanju, a neki su i posve uništeni. Uglavnom još uvijek nisu predmet istraživanja (hrvatskih) znanstvenika niti zanimanja velikih i službenih sredstava priopćavanja.
Na brežuljcima Picugi i Mordele u blizi Poreča, posebice na (...)

Na brežuljcima Picugi i Mordele u blizi Poreča, posebice na njihovim vršnim dijelovima, uočljive su brojne megalitske ploče i blokovi.
(izvor: megalithic.co.uk)

Ipak, takvo se stanje polako mijenja, zahvaljujući širenju spoznaja o megalitskim kulturama iz ostatka Europe, a unazad nekoliko godina i iz susjedstva Hrvatske. Ponajprije se to odnosi na otkriće piramidalnih građevina kraj Visokog u Bosni i Hercegovini, koje su dobrim dijelom sagrađene od velikih i teških kamenih (i betonskih!) blokova. Nedaleko Visokog pronađen (prepoznat) je i tumul Vratnice, koji također skriva prostrane kamene blokove, baš kao i podzemni prolazi nadomak Visokog u kojem su otkriveni kameni blokovi s do sada nepoznatim starodrevnim pismom. BiH je najvećim dijelom, uz Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru, i postojbina stećaka, od kojih mnogi dimenzijama, a posebice uspravim položajem, podsjećaju na menhire. Dio stećaka su izvorno, po nekim pretpostavkama, uistinu megaliti iz kamenog ili brončanog doba, dok su u srednjem vijeku samo prenamijenjeni za potrebe tadašnjeg stanovništva.
Megalitske ploče na tumulu Vratnica kraj Visokog u srednjoj Bosni (...)

Megalitske ploče na tumulu Vratnica kraj Visokog u srednjoj Bosni teške su i do nekoliko desetaka tona.
(foto: Semir Osmanagić)

Prvi otkriveni megalit 1921. (ujedno i monolit jer je riječ o jednom kamenu) na području Srbije nalazi se u selu Rasno u blizini Srndelja. Prvi ga je opisao mr. Živko Petković u časopisu "Staretinar". Monolit je nepravilna oblika, dug oko 3,2 metara i visok 2,5 metra. U kamen su urezani nepravilni geometrijski likovi poput romboida i spirala, te crteži koji vjerovatno prikazuju konje (dva s jahačima). Pretpostavlja se da megalit potječe iz željeznog doba i tzv. Halštatske kulture, iz 1. tisućljeća prije nove ere. U međuvremenu, napose posljednjih godina, otkrivene su još neke megalitske građevine na području bivše Jugoslavije, a posebice je zanimljiv astronomski opservatorij Kokino u sjevernoj Makedoniji, pronađen 2003., koji je služio za promatranje godišnjeg hoda Sunca i Mjeseca. Po procjenjenoj starosti od 3800 godina, NASA ga je svrstala na četvrto mjesto među megalitskim opservatorijima u svijetu.
Megaliti na Picugama danas tek daju naslutiti ljepotu i veličinu (...)

Megaliti na Picugama danas tek daju naslutiti ljepotu i veličinu nekadašnje građevine nepoznate namjene na vrhu tih brežuljaka koji se doimaju stepenastim piramidama.
(foto: Igor Lah)
Megalitski suhozidi građeni bez veziva

Primjeri megalita i megalitskih građevina u zemljama u okruženju Hrvatske potvrđuju već naznačenu činjenicu da se u bliskoj budućnosti mogu očekivati značajnija otkrića i istraživanja ostavština megalitske kulture(a) na tim prostorima. Isto vrijedi i za Hrvatsku, u kojoj su za sada od megalita brojnije tzv. megalitske gradine, odnosno utvrde građene (djelomično) od velikih kamenih blokova (primjerice Bribir - Varvaria i Podgrađe - Asseria u Ravnim kotarima). Sličnih ostataka megalitskih zidina, građenih kao suhozidi bez veziva, ima i Bosni Hercegovini (Ošanići - Daorson) i Crnoj Gori (Medun - Meteon). O njima će, međutim, biti riječi u nekom od narednih brojeva Svjetlosti.

Ovdje ćemo ukratko spomenuti ostale značajnije megalitske gradine i gradnje u Hrvatskoj. One se mahom nalaze u priobalju i na otocima, na prostorima bogatim kamenom vapnencom. Svakako da je to pogodovalo razvoju megalitske kulture na području istočnog Jadrana, ali je presudan činitelj zacijelo bila civilizacijska poveznica tih krajeva s ostalim megalitskim žarištima u Sredozemlju i zapadnoj Europi. Poznato je da su pretpovijesni narodi uz Jadran (Histri, Liburni, Dalmati, Daorsi i drugi) trgovali i razmjenjivali kulturne spoznaje i dobra u većoj ili manjoj mjeri s Grcima, Etrušćanima, Egipćanima... Ostavljajući na ovome mjestu po strani njihove povijesne osnose, usmjerit ćemo pozornost samo na megalistko nasljeđe.
U megalitske građevine spada i ostatak tumula - tholosa Maklavun (...)

U megalitske građevine spada i ostatak tumula - tholosa Maklavun na istoimenom brijegu nedaleko Rovinja koji je vjerovatno bio grobnica, ali i astronomski opservatorij.
(foto: Igor Karasi)
Megalitske zidine na otoku Hvaru

Jedan od najupečatljivijih primjera megalitske suhozidne gradnje u Hrvatskoj su ostaci utvrde na Purkinom kuku na otoku Hvaru. Riječ je velikoj gradini, čiji temelji potječu iz razdoblja prije grčkog naseljavanja otoka, odnosno stariji su od 2500 godina. Gradina se nalazi oko kilometar jugoistočno od Starog Grada i zapadno iznad sela Dol, na nadmorskoj visini od 276 metara. Na gradini se nalazi najveći grobni humak (tumul, kamena gomila) na otoku. Istraživanja gradine i tumula provodili su krajem 19. stoljeća Šime Ljubić, a 1978-1979. prof. Marin Zaninović. Megalitske zidine građene kao suhozid bez žbuke sačuvane su na zapadu utvrde na Purkinom kuku. Smatra se da su podrijetlom mlađe od tumula. Ustanovljeno je da ti zidovi tvore četverougaonu građevinu s ulazom na jugu. Istraživanja na ovoj gradini nisu nastavljena, pa njezina prava svrha nije ustanovljena. Stoga se samo pretpostavlja da se radi o grčkoj utvrdi nastaloj na temeljima starije ilirske.

Od sačuvanih megalitskih zadnja na Hvaru ističu se i tzv. Kiklopske zidine u Starom Gradu. Ove su zidine dio nekadašnjeg sjevernog gradskog zida, a veliki kameni blokovi uočjivi su uzduž 11 metara zida na kojem danas počivaju kuće Tadić-Gramotor i Zaninović. Na brijegu jugoistočno od Jelse, na oko 180 metara nadmorske visine, ističe se pak kula Tor. Prvi ju je opisao i nacrtao njezine "kiklopske" kamene zidove istraživač Nila i jezera Tanganjika u Africi Richard Francis Burton 1873. Pretpostavlja se da je kula pravokutnog tlocrta (7,2 sa 6,2 metra) sagrađena u 3. stoljeću na mjestu još starije ilirske gradine.
Histri su oko 1200. godine prije nove ere, nakon oko šest stoljeća (...)

Histri su oko 1200. godine prije nove ere, nakon oko šest stoljeća u Monkodonji, napustili iz nepoznatih razloga ovo prostrano utvrđeno naselje.
(izvor: wikimedia.org)

Ostala megalitska zdanja na Hvaru, među kojima se isticalo i 11 malih kamenih piramida (do danas većinom uništene) prvi je istraživao čuveni akademik Grga Novak već od 1912. On je uočio i kružnu megalitsku građevinu u uvali Skalezija, promjera oko 4 metra, građenu od ogromnih kamenih blokova debelih od 1,5 do 3 metra. Ta je gradnja značajna i po tome što je utjecala na kasniju, kako je napomenuo Grga Novak: "Izgleda da je kamenje bilo tako postavljeno, da sužujući prostor, na način današnjih kućica po hvarskim poljima, zatvara krov. Razlika je u tome, što se kod gradnje tih kućica rabe ploče, a ovdje su se rabili ogromni kameni blokovi, koji te ploče zamjenjuju."
Brojni tragovi "jadranske" megalitske kulture

Pred četiri godine nakratko je odjeknulo otkriće megalitskih zidina na otočiću Sveta Marija na velikom mljetkom jezeru. Tijekom istraživanja crkve svete Marije i benediktinskog samostana unutar Nacionalnoga parka Mljet na otočiću Sveta Marija arheolozi su otkrili ostatke pretpovijesne gradine koja potječe najkasnije iz 6. stoljeća prije nove ere (iz starijeg željeznog doba). Do toga otkrića smatralo se da najstarije građevine na otočiću vuku podrijetlo iz 12. stoljeća. Otkriće je tim značajnije jer su pronađene zidine ostaci vjerovatno najvećeg poznatog ilirskog naselja na Mljetu. Zanimljiva je izjava Željka Perkovića iz poduzeća Omega engineering, koje je Zaklada Sveta Marija ovlastila za arheološke radove na obnovi crkve i samostana, za "Večernji list" od 31. svibnja 2006.: "Na samom otoku nađena je prapovijesna gradina s bedemima koji su građeni od megalitskih blokova u suhozidnoj tehnici. Takav način gradnje obilježje je prapovijesnog doba, što dokazuju i nalazi keramike iz istog razdoblja. Nevjerovatno je kako ti ostaci nisu dosad uočeni.". Na brežuljku usred ilirske gradnje elipsoidnog oblika, koja se proteže središnjim dijelom otočića, pronađeni su i ostaci gradnje iz rimskog razdoblja.
Dugački obrambeni zid utvrđenja (akropole) Monkodonja u Istri iz 2. (...)

Dugački obrambeni zid utvrđenja (akropole) Monkodonja u Istri iz 2. tisućljeća prije nove ere također se dijelom odlikuje suhozidnom megalitskom gradnjom.
(izvor: wikimedia.org)

Utvrde ili gradine (gradci) i kamene gomile (tumuli) s više ili manje megalitskih blokova, naročito u temeljima zidina i unutar gomila mogu se naći i na drugim otocima hrvatskog dijela Jadranskog mora. Obrambeni zid s velikim kamenjem iz ilirskog doba pronađen je na otoku Šipanu (otočje Elafiti) kraj Dubrovnika. Megaliti su pronađeni i na području Starog grada na Pagu.

U mjestu Škripu na otoku Braču nalazi se ilirska gradina, gdje su uz djelomično sačuvane megalitske kamene bedeme pronađeni ostaci kulture od brončanog do rimskog doba. Sam naziv naselja vjerovatno potječe od latinske riječi scrupus, koja doslovce označava oštro golemo kamenje. Tamošnje megalitske zidine su opasavale ilirsko naselje, na prostoru od oko 8 hektara, a danas okružuju slikoviti sklop kaštela Radojkovića u kojem je Zavičajni muzej otoka Brača (arheološka zbirka i izložba bračkog gospodarskog alata). I ovdje je megalitska gradnja starija od moguće grčke kolonizacije, ali i od od kamenoloma Plate, Stražišće i Rasohe iz kojih se vadio mramor i u obližnjim antičkim klesarskim radionicama obrađivao za isporuku diljem provincija (pokrajina) Rimskog carstva Dalmacije i Panonije. U luci Splitska na Braču u moru se još naziru monolitni obrađeni mramorni blokovi koji su pali prilikom ukrcaja na lađe.
Jedan od najneobičnijih megalita, a ujedno i monolita, je

Jedan od najneobičnijih megalita, a ujedno i monolita, je "kameni oltar" u šumi nedaleko Kaniže podno Ivančice u Hrvatskom Zagorju.
(foto: Damir Vrtar)
Istra kao raj za istraživače megalita

Tragovi megalitske kulture razasuti su posvuda uz istočnu obalu Jadrana, ali ih se ponešto nalazi i u unutrašnjosti. No u primorskim krajevima su, zbog oskudnijeg raslinja, ti tragovi zamjetniji u prostoru, iako su i tu često vrlo oštećeni uslijed prekapanja od strane nestručnjaka (u potrazi za blagom i iz drugih razloga), nadogradnji i pregradnji u kasnijim povijesnim razdobljima, ratnih razaranja... Pod megalitskom kulturom podrazumijevaju se pri tome i građevine koje nisu nužno građene od "divovskog" kamenja. Kamenje može biti i veličine i težine dostatnih da ga nosi jedan čovjek, ali se građevine od njih sazdane odlikuju tzv. megalitskim značajkama gradnje. Uz već spomenuti suhozid, kod kojeg je kamenje u pravilu doslovce priljubljeno jedno uz drugo da se između ne može ubosti niti vršak noža, ta se posebnost odlikuje i u obliku građevina. Tako primjerice nedaleko Rovinja u Istri na brdu Maklavun još opstoji (unatoč kamenolomu koji ga rastače) istoimeni tumul sa sačuvanim ulaznim hodnikom (dromos) i kružnim prostorom (tholos) kao jedini poznati pretpovijesni megalitski astronomski opservatorij te vrste u Hrvatskoj.
Megalitske zidine nekadašnjeg ilirskog naselja u Škrišu na Braču (...)

Megalitske zidine nekadašnjeg ilirskog naselja u Škrišu na Braču danas okružuju slikoviti sklop kaštela Radojkovića u kojem je Zavičajni muzej otoka Brača.
(izvor: wikipedia.org)

Istra je inače jedno od najzanimljvijih područja u Hrvatskoj po pitanju megalitske gradnje. Tu su i brojne gradine Histra, poput Monkodonje u blizini Rovinja. Nakon šest stoljeća, oko 1200. prije nove ere, svih tisuću stanovnika je iznenada napustilo ovo naselje i nepoznatih razloga. Do danas su se sačuvali znatni tragovi gradine opasane visokim obrambenim zidom od velikog kamenja. Način gradnje kao i ostaci keramičkog posuđa ukazuju na povezanost ovog naselja s grčkim gradom Mikenom i mikenskom kulturom. Slična veza naslućuje se kod još nekih megalitskih gradina uz Jadran.

O brežuljcima Picuge i Mordeli nadomak Poreča, kao izuzetnim megalitskim građevinama, pisao je novinar Davor Šišović u "Glasu Istre" još 25. srpnja 2001. U članku "Mordele i Picugi - srce zemlje Histra", između ostaloga, ističe: "Središnji od tri brežuljka koji čine niz Mordele, kojeg zovu Mali Sveti Anđeo, nudi najveće iznenađenje... Uspon na vrh Malog Svetog Anđela prolazak je kroz ostatke nekoliko koncentričnih krugova zidina. Pred vrh naslagano je, ali i razbacano, nekoliko vrlo velikih obrađenih kamenih blokova, a samo središte zaravnjenog platoa čini kružna konstrukcija megalita, a svaki je od njih po dvije-tri tone težak. Nejednake su veličine i razmaknuti su jedan od drugoga, no nesumnjivo čine pravilan krug, namjerno tako složen, potpuno nalik na kamene krugove u Engleskoj, Škotskoj, Irskoj ili zapadnim dijelovima Francuske. Taj "istarski Stonehenge" ili "tholos", kako ga nazivaju arheolozi i povjesničari, najstarije je i najbolje sačuvano kultno mjesto predantičkih naroda na području Istre. Je li taj "istarski Stonehenge" također bio zvjezdani opservatorij, sunčani kalendar, ili nešto slično?".
U Starom Gradu na Hvaru još je sačuvano samo oko 11 metara tzv. (...)

U Starom Gradu na Hvaru još je sačuvano samo oko 11 metara tzv. Kiklopskih zidina nekadašnjeg obrambenog gradskog zida.
(izvor: wikipedia.org)
Još neki neobični kameni monoliti

Nekoliko godina kasnije Mali Sveti Anđeo, kao i Maklavun, počela je proučavati skupina astronoma zvjezdarnice u Višnjanu na čelu s Koradom Korlevićem i, po svemu sudeći, i tu je riječ u najmanju ruku o astronomskom opservatoriju. U svakom slučaju, Mali Sveti Anđeo jedini je kameni krug (megalitski krug) dosad poznat na području Hrvatske. Nastao je poput Maklavuna vjerovatno tijekom 2. tisućljeća prije nove ere. Kao i spomenute značajnije megalitske gradine u Hrvatskoj i susjednim zemljama, Picuge i Mordeli zbog svojih iznimnih vrijednosti i zagonetki zaslužuju poseban članak u Svjetlosti.

Prva je istraživanja tajanstvenih megalitskih grobnica u Istri proveo austrijski arheolog Antun Gnirs potkraj 19. stoljeća. Od tada do danas istraživanja su bila malobrojna, a uz (pa i umjesto) arheologe pojedina nalazišta posljednjih godina privlače pozornost astronoma, ali i pojedinaca željnih "duhovnih iskustava". U Hrvatskoj se još nije našao Semir Osmanagić koji bi objedinio znanja i poduzetnički duh dostatne za pokretanje sveobuhvatnih istraživanja koja bi pridonijela razotkrivanju tajni istarskih megalitskih građevina.
Temeljni ostaci zidina pretpovijesne utvrde na Purkinom kuku na (...)

Temeljni ostaci zidina pretpovijesne utvrde na Purkinom kuku na Hvaru zapanjuju veličinom kamenja od kojih su sazdane
(izvor: wikipedia.org)

U Hrvatskoj i u unutrašnjosti ima na nekolicini mjesta kamenja za koje se pretpostavlja da potječe od megalitskih graditelja. Jedan od najneobičnijih je "kameni oltar" u šumi nedaleko Kaniže podno Ivančice u Hrvatskom Zagorju. Na kamenu, visokom oko 1,3 metra, nema nikakvih natpisa niti reljefa, a neki ga po starosti smještaju u doba Kelta. To su nagađanja jer arheološka istraživanja nisu provedena. "Oltar" se proteže u smjeru istok - zapad, a neobičan je po tome što u njegovoj blizini visak u rukama rašljara "luduje".

Pojava megalitske civilizacije upravo je i vezana uz kulture kamenog doba (neolitika) za koje se drži da su se u Europu proširile iz Afrike (megalitske građevine i tuneli na Malti navodno predstavljaju poveznicu. Te su kulture vjerovale u svijet duhova, usporedan zemaljskom svijetu (dualizam), a prirodu su doživljavale kao skup moćnih sila - duša. To vjerovanje neolita, prema latinskom nazivu da dušu, naziva se animizam. Prema animizmu, čovjek nakon smrti samo mijenja način postojanja. To vjerovanje potaknulo je pažljivo pokapanje pokojnika, u grobnice dostojne zagrobnog života. Grobnice postepeno postaju "kuće" s prilazom građenim od kamenih ploča. Time kameni blokovi postaju "sveti", odnosno u službi su svetog odnosa duša s ove i one strane smrti.
Pogled na Purkin kuk iz zraka; vidljiva je kamena gomila (tumul) (...)


http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/2277/


Tema sinoćnje emisija "Na rubu znanosti" su megaliti Dalmacije:

rapidshare.com Na_Rubu_Znanosti_-_19-04-2010_-_Megaliti_Dalmacije.part1.rar
rapidshare.com Na_Rubu_Znanosti_-_19-04-2010_-_Megaliti_Dalmacije.part2.rar
rapidshare.com Na_Rubu_Znanosti_-_19-04-2010_-_Megaliti_Dalmacije.part3.rar


Čim stignem stavit ću slike ogromnih zidova na putu do Vagančke peći. Taj put je u prapovijesti bio jedan od trgovačkih puteva.


Last edited by fraktal on Tue Apr 20, 2010 3:29 pm; edited 1 time in total
Back to top Go down
fraktal

avatar

Number of posts : 235
Registration date : 2009-03-03

PostSubject: Re: Megalitska arhitektura   Tue Apr 20, 2010 2:59 pm

Asseria

Najvažniji povijesni spomenik iz rimskog doba na benkovačkom području, a i šire, su ostaci grada Asserije.

Nastanak Asserije seže čak u željezno doba. Asseria je bila važno naselje i središte jedne od liburnskih općina. Grad je bio dug 850 i širok 150 metara. Bio je središte Asserijata (Asserićana), a nalazio se na cesti koja je spajala najznačajniji grad toga djela Liburnije Jader s vojnim logorom u Burnumu (Ivoševci). Teritorij Asserije sezao je na sjever do mjesta Bruške, i na istok do Dobropoljaca. Granice su morale biti utvrđene radi sukoba u vezi ispaše stoke. Iz vremena rimskih careva Tiberija, Nerona i Vespazijana sačuvani su natpisi koji govore o tim razaranjima. Asseria je stradala kao mnogi gradovi za vrijeme seobe naroda. Prvo Huni u 4. st., pa Zapadni Goti koju su u jednom naletu 401. god. opustošili veliki dio Dalmacije.

Najvažniji antički spomenik što je u arheološkim istraživanjima otkriven na Asseriji, jest slavoluk podignut 113. godine u čast cara Trajana. Glavni ulaz u grad nalazio se sa zapadne strane po sredini bedema. Gradovi u Rimskom carstvu građeni su po uzoru na Rim, tj. svaki grad je morao imati forum, gdje su se nalazili općina, hram, kupalište i šetalište. Širina i dužina foruma Asserije su 28 metara, a sad se na tom mjestu nalaze groblje i crkva sv.Duha. Svako gradsko naselje, pa tako i Asserija moralo je biti opskrbljeno vodom. Za Asseriju su otkriveni tragovi vodovoda, sačuvani u osnovnom obliku. Asseria je okružena visokim bedemima sa svih strana, visina im se kreće od 4 do 10 metara. Neki od tih komada su dužine 4m i debljine 2m, a zidovi su oblagani i iznutra i izvana, što čini debljinu zida 3,50m. Posebno su zanimljivi i nadgrobni spomenici "cipusi", koji su postavljeni uz cestu. Na području Liburnije potvrđeno je oko 80 cipusa, od čega ih je čak 28 iz Asserije. Iskapanja i istraživanja se i dalje vrše u nadi da će biti još zanimljivih otkrića.


http://www.benkovac-bastina.net/g2_projekt/asseria.htm
Back to top Go down
fraktal

avatar

Number of posts : 235
Registration date : 2009-03-03

PostSubject: Re: Megalitska arhitektura   Tue Apr 20, 2010 3:06 pm

OŠanići kod Stoca

Daorsoi ili Daorson (grčki: ΔΑΟΡΣΩΝ) je bio glavni grad heleniziranog Ilirskog plemena Daorsa, danas u selu Ošanići povrh Stoca (IV-III vijek p.n.e.). Daorsi su bili ilirsko pleme koje je živjelo od 300. do 50. godine prije nove ere u dolini rijeke Neretve i ovdje izgradilo svoj megalitski grad. Danas se na pustom području nekadašnjeg grada Daorsona nalaze kamene ruševine, brojni spomenici.

Ostaci ovog nekad najjačeg grada u širem području nalaze se u Ošanićima, blizu Stoca u Hercegovini. Činile su ga tri cjeline od kojih je središnja bila tvrđava – akropola koja je bila opasana "kiklopskim" zidinama od golemih kamenih blokova (sličan onima u Mikeni u Grčkoj). U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Odbrambeni zid koji se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku bio je dug 65 metara, širok 4,2 m, a visok između 4,5 i 7,5 metara, imao je vrata i tornjeve na oba kraja.

Daorsi su preuzeli grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama sa Grcima. Pronađeni su ostaci brojnih amfora za vino te dijelova fine keramike, ali najvredniji nalaz je brončana kaciga ukrašena nizom grčkih likova: Afrodite, Nike, Helija, Dioniza, Muza, Pegaza i drugih, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji. Pronađeni su također i ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije, ali i Ilirski reljef sa trinaest zmija i pet pari orlovskih krila.

U jednom manjem objektu pronađena je kovaonica novca s prigodnim alatima i matricama, 39 raznih novčića (29 s likom kralja Ballaiosa iz 168. p. n. e., te 9 sa grčkim natpisom ΔΑΟΡΣΩΝ i likom lađe). Novac je značio nezavisnost plemena Daorsa, kao i potvrdu da su imali razvijeno zanatstvo, kulturu i trgovinu sa drugim narodima.


http://bs.wikipedia.org/wiki/Daorsoi
Back to top Go down
fraktal

avatar

Number of posts : 235
Registration date : 2009-03-03

PostSubject: Re: Megalitska arhitektura   Tue Apr 20, 2010 3:13 pm

Back to top Go down
fraktal

avatar

Number of posts : 235
Registration date : 2009-03-03

PostSubject: Re: Megalitska arhitektura   Tue Apr 20, 2010 3:14 pm

Kokino

Kokino (Macedonian: Кокино) is an important archaeological site and a megalithic observatory discovered in 2001 by archeologist Jovica Stankovski in the northeastern Republic of Macedonia, approximately 30 km from the town of Kumanovo, near the village of Staro Nagoričane Latitude: 42.260000N Longitude: 21.850000E. It is situated 1030 m above sea level on the Tatičev Kamen Summit and covers an area of a 100-meter radius. The site is more than 3800 years old.[1] The oldest archaeological finds date from the Early Bronze Age. Finds from the Middle Bronze Age are the most numerous (mainly ceramic vessels, stone-mills and a few molds). An agglomeration from the Iron Age has also been discovered. The archaeo-astronomical research was carried out by the Bulgarian astro-physicists A. Stoev and M. Mulgova and continued in 2002 by G. Cenev from the Republic of Macedonia.
Contents
[hide]

* 1 Kokino observatory
* 2 Kokino civilization
* 3 See also
* 4 References
* 5 External links

[edit] Kokino observatory

Kokino consists of two parts. It includes special stone markers used to track the movement of the Sun and Moon on the eastern horizon. The observatory used the method of stationary observation, marking positions of the Sun at the winter and summer solstice, as well as the equinox.

Kokino has been nominated to be included on UNESCO’s World Heritage Site list.[2]

The U.S. space agency NASA included the site on its list of ancient observatories in 2005.[1]

1. Abu Simbel, Egypt
2. Stonehenge, Great Britain
3. Angkor Wat, Cambodia
4. Kokino, Macedonia
5. Goseck circle, Germany

[edit] Kokino civilization

A Kokino culture may have been found, after a network of 10 temples were discovered in the mountain peaks of the Kumanovo-Kratovo region, dating back to 20th-18th century BC. Stone drawings have also been discovered, especially those of the eagle (associated with storms), and turtles (symbol of country). At least ten figurine objects of humans and animals have been discovered. If Kokino is identified as an ancient civilization, it would be the oldest known in the Balkans. [3]
[edit] See also


http://en.wikipedia.org/wiki/Kokino
Back to top Go down
fraktal

avatar

Number of posts : 235
Registration date : 2009-03-03

PostSubject: Re: Megalitska arhitektura   Tue Apr 20, 2010 3:21 pm

Goseck
Angkor Wat
Stonehenge
Abu Simbel


Malta

Keramički predmeti nađeni u Għar Dalamu, slični su onima nađenim u Agrigentu na Siciliji. U ovom ranom razdoblju malteške civilizacije pojavljuju se mistični megalitni hramovi, čiji se ostaci mogu još naći na Malti i Gozu. Ti hramovi su jedni od najstarijih struktura napravljenih od kamena na Zemlji[3][4][5], a korišteni su u razdoblju između 4000 i 2500. godine p. n. e.
Hramovi Mnajdre iz 4. tisućljeća p.n.e.

Neki znanstvenici smatraju da su hramovi korišteni za žrtvovanje životinja, iako su to samo nagađanja. Ova kultura je nestala s ovih otoka oko 2500. p. n. e., a nagađa se da je kulturu izbrisala neka bolest ili glad. Sukobi se ne smatraju razlogom nestanka, jer ne postoje dokazi o oružju iz tog razdoblja.


Negdje oko 3500. p. n. e. ova kultura je sagradila neke od najstarijih vjerskih građevina na svijetu, kao što su hramovi Ġgantije na Gozu[6], te hramovi Ħaġar Qima i Mnajdre[7] Smatra se da su dolaskom čovjeka na ove otoke izumrli lokalni patuljasti vodeni konji i slonovi[8]. Nakon ove civilizacije Malteški otoci neko vrijeme bili su nenaseljeni. U brončano doba opet dolaze naseljenici, čija kultura je obuhvaćala kremiranje posmrtnih ostataka i izgradnju manjih megalitnih građevina zvanih dolmeni.[9]

Oko 700. pr. Kr. na otoke dolaze Grci koji su se najviše nastanili na području današnje Vallette.[10] Stoljeće poslije tu dolaze i Feničani, koji su se otocima koristili kao trgovačkom postajom na njihovim sredozemnim trgovačkim rutama.[11]


http://hr.wikipedia.org/wiki/Malta


Toga ima još dosta... sunny
Back to top Go down
fraktal

avatar

Number of posts : 235
Registration date : 2009-03-03

PostSubject: Re: Megalitska arhitektura   Tue Apr 20, 2010 3:33 pm

Maklavun

Maklavun, brdo i istoimeni tumul iz brončanog doba smješten blizu sela Šošići kraj Rovinja. Prema načinu zgrčenog ukopa, pronađenoj keramici i brončanoj oštrici radi se o građevini staroj oko 4.000 godina.

Iznimnost ovog tumula je prisutnost ulaznog hodnika (dromosa) te pogrebna komora (tholos). Kako orijentacija ulaznog dromosa gleda na zimski solsticij, postoje snažne indikacije da se radi o prvom takvom poznatom solarnom opservatoriju na tlu Hrvatske. Astroarheološka istraživanja da se ispita ta hipoteza su u tijeku. ... i u utrci s kamenolomom Šošići koji polako troši brdo Maklavun.

Vanjske poveznice:

* Engleske web stranice i apel da se lokalitet spasi
* Osvrt na forumu.sci.hr
* Osvrt na forumu.sci.hr 2
* Zvjezdarnica - Spasimo povijest od neukih ljudi!
* Zvjezdarnica - Hoće li se spasiti Hrvatski stonehenge?

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Maklavun"





Monkodonja

remda su aktivnosti na istraživanju i popisivanju gradina u Istri počele krajem 19. i početkom 20. stoljeća, za postojanje ove gradine nije se znalo do 1953. godine kada su je prilikom rekognosciranja terena otkrili kustosi Arheološkog muzeja Istre iz Pule, Boris Bačić i Branko Marušić.

Monkodonja je jedna od preko 350 gradina dosada registriranih na području Istre. Naselje je bilo opasano gotovo kilometar dugačkim bedemom, širine oko 3 metra, a visina mu je iznosila i preko 3 metra. On je bio izgrađen u tehnici suhozida od kamenih blokova koju su mjestimično težili i više tona.

Vanjsko i unutrašnje lice samoga bedema izgrađeno je od monumentalnih blokova, dok je prostor između njih zatrpavan sitnijim kamenjem. Kamenje potrebno za izgradnju bedema vadilo se iz samog prostora gradine, i na taj su način s jedne strane dobivali građevni materijal na samom mjestu izgradnje, a sa druge strane vađenjem kamenja dobivale su se terase koje su bile pogodne za gradnju kuća.

U gradinu se ulazilo kroz dvoja vrata, od kojih su se jedna nalazila na zapadnoj strani naselja, a druga na sjevernoj. Zapadna su vrata gledala prema obližnjoj morskoj obali, i bila su glavni ulaz u gradonsko naselje. Ova su vrata u početku bila jednostavan prolaz u bedemu, međutim zbog povećanja opasnosti od neželjenih upada s vremenom su nadograđivana tako da su postala jedna respektabilna obrambena građevina. Ona su osim što su morala onemogućiti prodor napadačima u samo naselje imala i funkciju odvraćanja od napada na samo naselje. Sjeverna su vrata puno jednostavnija i ona su u stvari jedan uski cik cak koridor kojim se ulazilo i izlazilo iz naselja.

Samo je naselje bilo podjeljeno u tri djela. na samom vfhu, okružena bedemom, nalazila se Akropola. To je bilo mjesto gdje su živjele bogatije obitelji, na što ukazuju ostaci velikih nastambi građenih od kamena i drva. Izvan zidina Akropole smjestili su se Gornji i Donji grad i u njima su se nalazili obrtnički prostori i kuće za stanovanje koje su bile puno jednostavnije od onih izgrađenih na Akropoli. Procjenjuje se da je u ovom naselju živjelo oko 1000 stanovnika, što je za prapovijesno razdoblje izrazito veliki broj.

Za vrijeme istraživanja gradine, koja još uvijek traju, nađeno je mnoštvo ulomaka keramičkih posuda za svakodnevnu uporabu, i određen broj metalnih predmeta koji su omogućili arheolozima da ovo naselje datiraju od ranog do srednjeg brončanog doba 1800 do 1200 pr. Kr.


http://www.rovinj.info/hrv/rovinj/monkodonja.asp
Back to top Go down
Sponsored content




PostSubject: Re: Megalitska arhitektura   

Back to top Go down
 
Megalitska arhitektura
Back to top 
Page 1 of 1

Permissions in this forum:You cannot reply to topics in this forum
 :: Users` Gropus :: Arheološke i povijesne zagonetke-
Jump to: